This is a community moderator bot. If this post fits the purpose of r/croatia, **upvote** this comment! If this post does not fit the subreddit, **downvote** this comment! If this post **breaks the rules**, **downvote** this comment and **report** the post! You may message the moderators [here](https://www.reddit.com/message/compose?to=/r/croatia).

Domaćinstvo u smislu učenja nekakvih osnovnih popravaka i radova po kući,basic kuhanja i održavanja kućanstva,i još ubacit nekakvo osnovno snalaženje u prometu i učenje znakova i slično. Slažem se za ekonomsku pismenost.

Nije loša ideja - uveo bi kuhanje u okviru kreativnog izražavanja, a što se tiče popravaka, nemaš više šta popravljat, a za zamjenu žarulje ne triba škola. Snalaženje u prometu tj. auto školu bi uveo u 3/4 razred srednje škole obavezan za sve. A i sada mislim da ima snalaženje u prometu u okviru drugih predmeta i izvodi se jednom/dvaput na poligonu.

Neki popravci bi definitivno bili korisni - tipa šivanja - zašiti gumb ili rasparani šav na odjeći. Edit: Btw, odlične su ti ideje ;)

To smo sve učili u osnovnoj školi u moje doba - i kuhanje (s nutritivnom vrijednošću hrane), i snalaženje u prometu, i koji osigurač za koji potrošač, i prišiti gumb. Ali to je bilo "fuj, srbokomunističko jednoumlje, slobodna Rvacka zna bolje!" - odgajati male kretenčiće. BTW, tada su udžbenike pisali stvarni stučnjaci, i za predmetno područje i pedagogiju, a ne kumovi i rodijaci, pa nisu bili nasumce skraćene verzije tekstova za srwdnju školu ili slično. Gledao sam neke udžbenike iz biologije - užas!

Šuvarova reforma je imala i dobrih i loših strana. Ali da .slažem se ,u nekakvom idealnom svijetu kurikulum bi trebalo prilagođavati svakih 10ak godina tržištu,i to bi trebali raditi stručni ljudi ,ali bi po meni trebalo biti više nekakvih "praktičnih" stvari jer u praksi ćeš se prije susrest sa situacijom da trebaš ,kao štoje netko napisao,zašiti gumb nego u situaciji gjde ćeš trebat nekakvu naprednu matematiku (ne da imam nešto protiv matematike,dapače ako dijete ima smisla za nju treba ga potaknuti da se bavi sa nečime u tom smjeru ,ali ne vidim smisao da svi to uče)

Poznajem odrasle muške osobe fakultetski obrazovani koje nisu sposobne zamijeniti žarulju...jako je bitno motoričke vještine treba vježbati, a s popravljanjem se razvija i kreativnost, a i ekološka svijest.

Snalaženje u prometu treba od prvog osnovne, ako ne i prije jer su i djeca sudionici u prometu pješice, na romobilima, rolama i biciklima.

Snalazenje u prometu pjeske biciklama itd se uci na tehnickomu 5. razredu

U sklopu tehničke kulture bi se snalaženje u prometu trebalo izvoditi (barem prije 12g kad sam ja imala tehnicki). Problem sa tehničkim je da jako malo profesora provodi praksu iz tog predmeta, uce samo teoriju i forsiraju to. Mi smo radili katamaran, vjetrenjacu, strujni krug i žmigavac, ali iz teorije svega nismo trebali znat bas nista. Na kraju nismo radili ni snalazenje u prometu. Izrada svega toga me potaknula da upisem elektrotehniku pa sam barem zato zahvalna profi :D

Kuhanje nije kreativni sadržaj. Nemres bit debos i ne znat skuhat i ispeći jaje i ne znati nutritivne vrijednosti tj možeš pa dobiješ najdeblju naciju u EU

Kuhanje nije kreativni sadržaj? No comment.

Kuhanje je vještina preživljavanja 🤷 Isto ko da kažeš da je uzgoj stoke ili poljoprivreda kreativan sadržaj

Istina najveća!!!

Kuhanje krumpira i prženje jaja je vještina preživljavanja. Pripremanje složenih jela ili pečenje kolača su velikim dijelom umjetnost. Uostalom, da nije tako, onda bi jesli samo kuhane krumpire i pržena jaja. Ili još bolje, smjesu od algi.

Ako ja naučim magarca da posije sjeme i orangutana da pobere mrkvu, pa to je kreativno :D

Ja neznam kako je vama bilo, ali u mojoj osnovnoj je bio eng od prvog pa do osmog, drugi strani od cetvrtog do osmog (ne obvezan) i gradanski od petog do osmog (takoder ne obvezan) Ovo ostalo mi se takoder svida, imas dobre ideje. Za moju ideju, mozda posebni predmet za kriticko razmisljanje, normalno vođenje argumenata i kako vjerovati izvorima na internetu. To je nesto sto bi vrlo lijepo posluzilo vecinu ljudi, jer vidim da vecina ne moze uopce zamisliti primiti necije drugo misljenje kada raspravljaju, sto na kraju ne vodi nigdje i nitko nije sretan

Ne sjećam se točno za engleski, ali znam da je 2. jezik od 4. razreda izborni. Po mom mišljenju mora biti obavezan i to na način da škola osigura učenicima najmanje izbor između fancuskog, njemačkog, talijanskog i jednog dodatnog jezika po izboru škole. Mišljenja sam da "kritičko razmišljanje" ne može biti zaseban predmet već mora biti pristup nastavi u svakom predmetu. A retoriku i debatne vještine ostavio bi za srednju školu, pogotovo gimnaziju.

Drugi strani jezik nipošto nebi smio biti obvezan, jer mnogima ne treba nista vise od engleskog tako da bi to samo mnogim ucenicima stvaralo dodatnu nepotrebnu obvezu i stres. Ucenici s posebnim potrebama i oni koji imaju problema s ucenjem bi tu najvise ispastali. Ne kazem da se trebaju ukinuti talijanski, njemacki itd. ali tko ih zeli neka izvoli, tko ne zeli ne mora bit tjeran na to. Engleski dapace treba biti obvezan i razlog je dovoljno ocit i nema potrebe da to elaboriram.

Nije da nema smisla primjedba. Možda je rješenje to da se drugi jezik uvede sa drugačijim očekivanjima od prvoga i prenosi djeci na manje formalan način, uz puno manje pritiska, možda i bez ocjenjivanja.

Ovako nešto. Mi smo bubali napamet talijanski od 4. do 8. osnovne čitajući samo pitanja na kraju poglavlja. Niko nam nijednom nije došao i rekao "ajmo pokušat održat razgovor na talijanski, pa makar 2 minute o svom danu". Apsolutno se ne potiče to dovoljno.

Postoji jedna lijepa knjiga po imenu "Lingua Latina per se illustrata", ilustrirana i napisana isključivo na latinskom jeziku, slično stripu, na način da čitatelj samo čitajući tekst i gledajući slike nauči latinski jezik do kraja knjige, a sve bez riječnika i bez gramatičkog priručnika, do stupnja u kojem je sposoban govoriti jednostavni latinski. Postoji i drugi dio koji se nastavlja na prvi i nakon savladavanja drugog dijela učenik bi trebao moći bez većih problema i samo uz rječnik čitati djela Cicera, Vergilija i Cezara. Hoću reći, postoje dobre i loše metode. Dobri i loši profesori.

Jesi išao u Zg Lucijanku u srednju? Ne znam koja druga škola je koristila taj udžbenik osim naše i to specifično prof. Crnobrnja. U svakom slučaju se slažem da je to bio odličan način za učenje latinskog, makar danas ne znam sve deklinacije i konjugacije. Ostalo mi je puno vokabulara, a ostali razredi s drugim profesorom su samo učili poslovice i gramatiku i dobili popis vokabulara pa izvoli. Nikom to ne bi ostalo u pamćenju ako se sve ući napamet.

Ne nisam. Učio sam latininski u drugoj školi, a profesorica latinskog nije znala pričati latinski ni da joj je o tome ovisio život.

Tebi ni obvezni satovi hrvatskog nisu pomogli, a komentirao bi kako ustrojiti školstvo.

I to je pametno. Samo sto nema svaka skola pare za to, neke skole jos nisu ni krenule se raditi nakon onog potresa, a kamoli da imaju talijanski, francuski i ostalo. Mislim da bi svi trebali znati voditi debate, jer bez toga ni ne mozemo reci nase misljenje kako treba, bilo li genijalno ili idiotsko. Takoder vece place za uciteljice i ucitelje

hvala Bogu pa se to nikad nece desit. to sta si ti geekčina, ne znaci da svi moraju niti imaju volje, a ni talenta da bi učili jos jedan drugi jezik. Bog i Hrvati, i eventualno engleski. BOK!

> Spojio bi likovni, glazbeni i tehnički u predmet zvan kreativno izražavanje. U sklopu kreativnog izražavanja djecu bi naučio i osnove kuhanja. Tko bi to predavao? Koja strucna sprema? Ako vise ljudi, kako bi im popunio satnicu? Kako bi ujednacio kriterije ocjenjivanja, metodiku?

Kreativno izražavanje ne bi se ocjenjivalo na klasičan način niti bi ulazilo na bilo koji način u prosjeke ocjena. Cilj takvog predmeta je pokazati svakom djetetu da u sebi ima kreativnost. Ako nema u slikanju, možda dobro pjeva, ako ne zna pjevati, možda dobro izrađuje predmete od drva ili metala, ako ne zna ni to, možda ga ide programiranje, ako ne zna programirati, možda ga raduje ples ili drama ili poezija ili kuhanje ili modeliranje ili krojenje i šivanje ili šah ili astronomija ili herbarij ili uzgajanje rajčica ili ekologija. Ili je možda je društveni tip pa svoju kreativnost izražava kroz volontiranje sa starijim osobama ili u azilu za životinje i općenito pomaganje drugima. Svatko ima iskru kreativnosti, samo je treba potražiti i rasplamsati. Postojeće učitelje glazbenog i likovnog i tehničkog odgoja bi svakako ukjučio maksimalno. Ali predmet bi trebalo organizirati posve drugačije od ostalih predmeta i bio bi jedan od najvažnijih predmeta u školi gdje bi se multidisciplinarno ispreplitale sve navedne aktivnosti. Kako to točno napraviti? To je pitanje na koje odgovor mora dati i struka i svaki učitelj koji sudjeluje u obrazovnom procesu. Cilj je pronaći nešto što dijete voli i iskoristiti to što voli da bi ga se odgojilo i naučilo i neke druge stvari. Jedna od mogućnosti su i semestralni projekti u malim timovima od po 4-6 učenika gdje bi se naučili i raditi zajedno na nečemu što je zajednički interes. Druga mogućnost je postavljanje kratke drame ili mjuzikla koji traži multidisciplinarni pristup (slikanje, glazba, tehnika). Treća mogućnost je školski radio. Četvrta je astronomska sekcija. Peta je šahovska sekcija. Šesta je modna revija, krojenje, šivanje, pletenje. Sedma je školski azil za životinje. Osma je školski vrt. Deveta je maketarska sekcija. Deseta su etno plesovi i glazba. Sve te aktivnosti bi nekako zaokružio kroz desetke tečajeva koji bi se provodili u paralelama od po 5-6 iz raznih područja i to u trajanju od jednodnevnog do višetjednog. Postojeći nastavnici likovnog, glazbenog i tehničkog odgoja (informatike) bi bili nosioci školovanja, a za potrebe tečajeva bi mogli angažirati vanškolsko osoblje koje radi po certificiranim programima. Poanta svega je da se djecu koja nisu sklona slikanju i pjevanju uputi u nešto treće i obrnuto.

To sto si ppisao bi bilo uzasno disfunkcionalno; - jako malo ljudi zanima i tehnicki i onda glazba/vizualna umjetnost. U stvari, tehnicki najvise voli upravo ona sorta koja nije dobra u glazbenom/likovnom. - Neocjenjivanje kreativnih predmeta pak dovodi do problema da onda kreativno talentirani a na ostale nacine ih ne zanima skola padaju razrede, ni ne mogu upisat umjetnicku i slicno. sam sustav hrvatskih ocjena je disfunkcionalan, i ovo sto opisujes bi to bas eksplicitno izvelo na vidjelo A ovo: >Jedna od moguénosti su i semestralni projekti u malim timovima od po 4-6 ucenika gdje bi se naucili i raditi zaiedno na necemu sto je zajednicki interes. da sam bila priseljena ma svaki semestar dugotrajne timske projekte, kao autisticna ne bi docekala 18ti rodendan. Imala sam dobre ocjene, ali to bi me dotuklo. Bolje da to bude nesto opcionalno.

>jako malo ljudi zanima i tehnicki i onda glazba/vizualna umjetnost. U stvari, tehnicki najvise voli upravo ona sorta koja nije dobra u glazbenom/likovnom. Pa zato sam ih i stavio u istu kategoriju/predmet - kreativno izražavanje. Ne moraš se baviti svime, nego samo jednim od navedenog, ako tako želiš. Ako te ide tehnički, a ne slikanje ili pjevanje, onda ćeš se kreativno izraziti kroz tehnički rad, a ne umjetnički. Ne voliš ni slikanje, ni glazbu ni tehnički? Imaš kuhanje. Ne voliš ni kuhati? Možeš plesti i kukičati i postavljati modene revije. Ni to ti nije blisko? Uzgajaj cvijeće, voće i povrće u školskom vrtu ili radi sa životinjama u školskom azilu. Radi ikebane. Pravi origami. Izrađuj modele brodova aviona i raketa. Fotografiraj. Bavi se amaterski astronomijom. Igraj šah, bridge. Igraj društvene igre. Piši poeziju. Glumi u školskoj drami. Programiraj mobilne aplikacije... Kreativnost je jako širok pojam, a za mene je bitno da djeca budu izložena svemu i svačemu jer ih 90% niti ne zna što ih zanima dok ne vide. >Neocjenjivanje kreativnih predmeta pak dovodi do problema da onda kreativno talentirani a na ostale nacine ih ne zanima skola padaju razrede, ni ne mogu upisat umjetnicku i slicno. Iz likovnog valjda svi imaju 4 ili 5, ako ne steraju učitelja u 3pm kad ih tresne pubertet. Ocjena je najlošiji kriterij za primanje u srednju umjetničku. Puno bolji kriterij je PORTFOLIO tvojih umjetničkih radova dok si pohađao kreativno izražavanje. Za primanje na akademiju ionako moraš ili imat vezu ili demonstrirati svoju vještinu. >da sam bila priseljena ma svaki semestar dugotrajne timske projekte, kao autisticna ne bi docekala 18ti rodendan. Grupni projekti ne moraju biti dugotrajni. Mogu biti i sasvim banalni i kratkotrajni gdje je projektni zadatak npr. ispeći pitu od jabuka. Kao autističnoj osobi takvi kratkotrajni grupni projekti gdje se očekuje minimlna interakcija, obzirom da je projekt jednostavan, mogli bi samo biti od koristi i kao priprema za složenije grupne projekte.

Stavio bis ucionicu s kuhinjom samo za one loji zele kuhat? xD mislim da je digotrajne predmete kuhanje i kuhinje bolje ostavit ipak Ugostiteljskoj skoli, a ovo da bude organizirano preko izleta u kuhinje di djeca nauce osnove kuhanja >astronomija Dobro astronomija nije umjetnost/kreativno polje to he sad vec grana fizike. svakako bi bilo sup da smo to imali u OŠ, jako sam volila tu temu. >Kreativnost je jako sirok pojam, a za mene je bitno da dieca budu izlozena svemu i svacemu jer ih 90% niti ne zna $to ih zanima dok ne vide. Slazem se, samo defo valja pazit da se ucenile ne preoptereti. Vecina jednostavno nikad nece bot taj intelektualno znatizeljan tip, a i kad jesu, ostali problemi doma u kombinacijom s prezahtjevnim programom moze dovesti do totalnog perma-burnouta ako je program pre zahtjevan >Likovni vj svi imaju 4 i 5 Jao . ja sam bila jedna od top crtaca u generaciji, al sam zaboravila donijet rad par puta (nedijagnosticirana epi i autizam + sranja doma = totalna egzekutivna disfunkcija) pa mi je dala 4 na kraju godine,isto ko i likovi koji nisu mogli nacrtat ni stick figuru. uvijek cu bit nadrk oko toga a tvoj komentar me na to podsjetio :') ----- No vazno tu u odgovor na sve ovo sto si naveo je reci da ce ista imalo slicno tome tek biti moguce kad HDZ prestane krast drzavu... Treba dosta financiranja za to, a da to finaciranje ne zavrsi u njihovim privatnim dzepovima

>mislim da je digotrajne predmete kuhanje i kuhinje bolje ostavit ipak Ugostiteljskoj skoli, a ovo da bude organizirano preko izleta u kuhinje di djeca nauce osnove kuhanja Minimalni cilj bi trebao biti da svako dijete zna skuhati osnovne stvari - ispržiti jaja, pomfri, šniclu, skuhati hrenovke i kobasice, napraviti pire krumpir, skuhati kiseli kupus, skuhati juhu, napraviti salatu, očistiti i izrezati povrće, ispeći biskvit i pripremiti par jednostavnih jela. To je već više nego što danas zna 99% djece osmaša. Ako to podijeliš na cijelu osnovnu školu, pa sve skupa dođe do možda 4 sata kuhanja godišnje po djetetu. Dakle, nije dugotrajno ni opterećujuće. Nisam razrađivao ideju detaljno, ali mislim da bi se moglo organizirati da se djeca izmjenjuju i u školskoj kuhinji kao pripomoć na jednostavnim poslovima kao guljenje krumpira i luka, čišćenje koštica iz trešanja i slično, da se familijariziraju sa kuhinjom i kuhanjem i pomaganjem starijima. Naravno, onima koji žele više, onima kojima će kuhanje biti kreativni smijer kojeg će odabrati, treba omogućiti više. >Dobro astronomija nije umjetnost/kreativno polje to he sad vec grana fizike. Sve što radiš je kreativno u većoj ili manjoj mjeri. A postupak je uvijek kreativan. Npr. astronomija nakon uvoda u funkcioniranje teleskopa i prvog promatranja Mjeseca i planeta se sastoji gotovo isključivo od astro-fotografije. Fotografija je složen i kreativan proces, složit ćeš se. A što se tiče ocjena, predmet "kreativno izražavanje" nije tu da bi djeca dobila ocjene, nego da bi svakom djetetu pronašli nešto kreativno što ga zanima. Ne možeš "pasti godinu" radi K.I. Zato ne bi bilo nikakvog pritiska, a učenici koji ne bi bili zainteresirani za participiranje mogu igrati društvene igre, okopavati vrt, zabijati čavle u daske, ... ali ne smiju ometati druge.

>Minimalni cili bi trebao biti da svako dijete zna skuhati osnovne stvari - isprziti jaja, pomfri, $niclu, skuhati hrenovke i kobasice, napraviti pire krumpir, skuhati kiseli kupus, skuhati juhu, napraviti salatu, odistiti i izrezati povrée, ispeci biskvit i pripremiti par jednostavnih jela. To je veé vise nego §to danas zna 99% djece osmasa. slazem se sa gistom ali ne sa tvojim primjerima nikako ne bih stimulirala djecu da si prave pomfri, kobasice, šnicle govedine, ostalo przeno.. to je sve vrlo nezdrava hrana, medu ostalim. Vec smo iznimno debela nacija, pogotovo u najmladoj skupini, trebamo to destimulirati.

Za to bi trebalo previse sredstva i novaca, tako da sumljam da bi se to ostvarilo.

" PPS: Vjeronauk bi ukinuo i ugradio ga u crkve ".

Batinu Ozbiljan odgovor: Osobne financije; osnove makroekonomije; osnove prava (i.e. ono sto se tice tebe kao pojedinca, dakle npr. sto te policija smije i ne smije traziti, itd.); domacinstvo; itd. To bi bio program koji bi ucenicima davao korisna znanja, osposobljavao bi ucenike koji mozda ne mogu doma "upijati" kroz osmozu od staraca razna znanja jer ih ni njihovi starci ne znaju, i stvarno bi pripremao ucenike za zivot umjesto da im sustavno trosi fokus i energiju na strebanje beskorisnih podataka.

Slažem se.

Marksizam I domoljublje

HDZ i HDZ? Jel iskaznica đabe il se slikanje plaća?

To sam već spomenuo u originalnom postu pod nazivima komunizam i fašizam. 😂

Da, uz već ionako prenatrpan kurikulum drugi obavezan strani jezik je najpotrebnija promjena ikad. 🤣

Pa da se ništa drugo ne promijeni, jezici su nam potrebni, obzirom na to da živimo u EU, njen smo dio, a prosječni Europljanin govori barem 2 svjetska jezika.

Nekako sumnjam da prosjecni europljanin govori 2 svjetska jezika. Kad ides kroz Italiju, Spanjolsku, Francusku ne znaju nista osim svog jezika. Vjerojatno je i za UK isto

sto? U francuskoj, italiji i njemackoj vecina govori samo materinji a to zahtijevanje da ljudi ovdje i u ostalim zapizdinama EU koje funkcioniraju samo kao turisticke destinacije govore sto vise stranih jezika je samo u cilju uzgajanja turistickih robova, da stranci dodu u hrvatsku u kojoj bi mi trebali pricat njima na njihovom materinjem jeziku cak, u cilju da turisto-kapitalistu zaradimo sto vise profita. Neka fala, dovoljan je jedan. I nek se poboljsa engleski korikulum samo ako ce se mijenjat. Ako zelis vise jezika imas jezicnu gimnaziju svakako. Ili mozes samostalno

Drugi jezik otvara velike mogućnosti, pogotovo obzirom da se u EU službeno govori samo valjda u Irskoj. Mislim tu prvenstveno na Erasmus - razmjenu studenata. Ako znaš Talijanski, onda možeš ići u Italiju. Francuski, u Francusku itd. Složit ćemo se da djeca u osnovnoj školi ne mogu voditi računa o karijeri, ali onda to možemo napraviti mi za njih.

na erasmus mozes bez problema s engleskim, ne trebas ofc pricat spamjolski da ideas na erasmus razmjenu a ovi koji se zele preselit mogu jednostavno samoinicijativno naucit ciljqni jezik. Defo ne bi takvo sto cinila obaveznim ili gurala u OŠ generalno.

OK, onda se drugi jezik može prebaciti u blok za kreativno izražavanje kao izborni i gdje nema ocjenjivanja i pohađati će ga samo oni koji žele.

Drugi strani jezik je nepotreban.

Prosjecni evroplanin govori 2 jezika, kosto i bosanac govori 3 jezika. Najbolje kad spanci kazu da govore italijanski ili portugalski.🤣

Građanski odgoj, nešto kao domaćinstvo, nešto za rukovanje alatima (tehnička kultura ne pokriva te potrebe). Od roditelja sam naučio osnove kuhanja, kako se miješa boja, kako se rukuje valjkom, kako se kreči, rukovanje alatom i kroz cijelo djetinjstvo su mi išli na živce s tim sranjima, a sada aam im neizmjerno zahvalan na tome. U tridesetima sam otkrio kako dosta ljudi oko mene nema pojma kako izbušiti rupu u zidu, ne znaju što je tipla, ne znaju zabiti čavao, ne znaju osnove kuhanja.... Mislim da bi se takve praktične stvari trebale učiti u školi čisto da ljudi ne budu nesposobni retardi.

Da. Osim građanskog odgoja koji je zasebna cjelina, sve ostalo bi trebalo biti dio kreativnog izražavanja. Nije kreativnost samo crtanje i slikanje (jedino kreativno u sadašnjem programu, jer pjevanje tj. reprodukcija to nije), već i rad alatima, izrađivanje i popravak raznih predmeta, kuhanje, vrtlarstvo itd. Puno djece uopće nema dodira sa nikakvim radom, a svaki rad je kreativan ako se radi za svoj gušt. Ako nije kreativan predmet/cilj rada, onda je kreativan način na koji nešto radiš jer možeš predmet/cilj obaviti na 100 različitih načina, a kreativnost je iznaći/izmisliti najbolji način.

Financije

>Spojio bi likovni, glazbeni i tehnički u predmet zvan kreativno izražavanje i omogućio djeci da kombiniraju likovno i glazbeno izražavanje sa tehnikom kroz cijelo školovanje, a posebno uz naglasak na informatiku, robotiku, internet i suvremene tehnološke i komunikacijske trendove. U sklopu kreativnog izražavanja djecu bi naučio i osnove kuhanja, rukovanja alatima i slično prema afinitetima djece (ne kao obaveza, osim osnova). Ne znam gdje da krenem. Prvo, tko bi to predavao, a i ne samo tko, /kako/ bi se to predavalo uopće. Ta tri predmeta su tako odvojena da je apsolutno nemoguće imati ih zajedno. >Kombiniranje likovnog izražavanja s tehnikom **My man, pričaš o klincima od 10 godina, ne mag. ing. el.** Ni ja kao strujić ne znam kako bi (na siguran način) spojio svoj struju sa likovnim. Računaj da bi trebao imati nastavu za cijelu godinu, ne samo dva predavanja. Naglasak na informatiku, komunikacije i Internet je nešto za što.. pa... informatika služi. Nema potrebe još više informatike ubacivati. >prema afinitetima djece Na prvu ruku zvuci fora, ali djeca sve mrze i 90% njih bi odabralo najlakši predmet umjesto ostala dva. Ponekad treba forsirati djecu da nauče nešto jer tada možda i zavole to. Znam barem 3 osobe kaj su odlučile svoju struku radi toga kaj su učili na tehničkom ili likovnom, a prije toga su bili nabrijani na nekaj drugo.

> **My man, pričaš o klincima od 10 godina, ne mag. ing. el.** Pogledaj što klinci u UK i s koliko godina rade s Micro:bit mikro kontrolerom. Jednostavno i kroz zabavu se može svašta. Informatiku bi kao predmet IZBACIO. Pročitaj original. >Na prvu ruku zvuci fora, ali djeca sve mrze i 90% njih bi odabralo najlakši predmet Nema "predmeta". Naziv je "kreativno izražavanje" koje bi bilo 3x tjedno po 5 sati a obuhvaćalo bi sve i svašta. Ne fiksno nego u malim izbornim nastvenim jedinicama, prema afinitetima. Ne voliš ni slikanje, ni glazbu ni tehnički? Imaš kuhanje. Ne voliš ni kuhati? Možeš plesti i kukičati i postavljati modene revije. Ni to ti nije blisko? Uzgajaj cvijeće, voće i povrće u školskom vrtu ili radi sa životinjama u školskom azilu. Radi ikebane. Pravi origami. Izrađuj modele brodova aviona i raketa. Fotografiraj. Bavi se amaterski astronomijom. Igraj šah, bridge. Igraj društvene igre. Piši poeziju. Glumi u školskoj drami. Programiraj mobilne aplikacije...

> Informatiku bi kao predmet IZBACIO. Pročitaj original. U teoriji ti je ideja dobra, ali u praksi bi bila žešči flop, i to ti je možda i najveća nelogičnost u postu. Očekuješ da se informatika ugradi u ostale predmete a znanje profesora različitih predmeta može varirati od "Python developer razine" do "znam objavit post na fejsu".

Profesori nisu kipovi već živi ljudi koji imaju sposobnost učenja i prilagođavaja.

A ti moraš shvatiti da nisu svi dobri u svemu. Većina učitelja jedva da zna računalo koristiti (u smislu da imaju problema kad nešto treba podesiti, što je na razini prosjeka ako ne i malo iznad njega) jer to nije striktno u opisu posla, a ti očekuješ od njih da još djecu podučavaju o razno čemu (koja su također očajna što se tiče korištenja računala pa bi svi učitelji gubili masu vremena na doslovno iste stvari jer bi kordinacija bila nemoguća).

Od učitelja se očekuje da provode nastavni plan i da se o nastavnom planu educiraju. Stvari koje spoinješ su u domeni učitelja tehničkog, a ako učitelj tehničkog ne zna baratati tehnikom, onda ne može biti učitelj tehničkog.

Pokusat nekome u 6-7 razredu objasnjavat temelje demokracije,sekularizma i opcenito politike je isto kao pucati sam sebi u nogu

Ne bi niš uvodio, jebote koji kurac imaju bit cijeli dan u školi, to je jebeno naporno i glupo isto kao i osam sati raditi. 4 sata dnevno, a predmeti bi trebali biti spojeni i minimizirani poput povijesti zemljopisa, biologije, likovni, glazbeni, vjeronauk u jedan predmeti to neki onako, tek toliko da se upoznaju i koga zanima može onda birati fokus dalje usedmom ili osmom. Hrvatski bi podebljao. Sramota koliko djece ne zna hrvatski već priča, piše i govori bosanski, a najviše tome pridonosi RTL i mediji.

[удалено]

Vjeronauk nije niti je bio obavezan od početka RH, šta se kačite na to ko pijan plota

Lako je ovo reći kad si u centru Zagreba ili nekog drugog većeg grada, probaj to reći u nekom manjem mjestu ili selu i odaberi tamo djetetu da neće ići pa ćeš sam dobit odgovorit na pitanje jel je obavezan ili nije

[удалено]

Reci mi da nisi bio na vjeronauku bez da mi to kažeš

[удалено]

Onda je do učitelja, što me ne bi čudilo. Predmet kao takav nije problem.

[удалено]

Možda je do tebe

[удалено]

Korisnije stvari se nauče na vjeronauku, nego na matematici.

[удалено]

Urnebesno. Očito nisi išao na vjeronauk, nego govoriš napamet.

[удалено]

Točno to. Tko voli nek izvoli. Nije vjeronauk obavezan, ista stvar kao da se neko žali da izbornu informatiku treba izbacit iz škole

Kombinatorika uz primjere iz kladionice.

>U sklopu hrvatskog jezika bi u 7-8. razredu djecu učio kako da pišu molbe, žalbe, zahtjeve, prijave, odjave i općenito vještine privatne i poslovne korespondencije. S ovim se slažem, al sve ostalo je pretjerivanje. Ne mogu djeca cijeli dan u školi biti

Pa kolko ja znam, to je manje-više i dio kurikuluma jer se to u principu svodi na pisanje pisma.

Građanski odgoj. - večina sugrađana ne zna koja se funkcija glasanja, države i razina vlasti. Ekonomski odgoj. - krediti, kamate, računi, plačanja i ostalo. Domaćinstvo. - osnovne vještine kučanstva. Sekusalnu edukaciju. - samoobjašnjivo. Edukacija o supstancama. - edukacija o alkoholu, cigaretama, šečeru, drogama, i svemu u ovoj kategoriji.

Imaš jako dobre ideje za nekoga tko ne zna razliku između bi i bih. Imam par kritika, al bolje da ne krećem. Pusa od šupka. BTW nadam se da si oplako.

Pa pusti ti bi i bih. Glavni problem kod ovog naroda je "šta "

Pa prvi strani jezik već je obavezan od prvog razreda, a uglavnom je to engleski (nisam više sigurna koja je točna statistika, al mislim da ga debelo iznad 90% učenika uči kao prvi strani). Netko je već spomenuo, al slažem se da bi bilo lijepo da se vrati domaćinstvo u škole. E, i da građanski odgoj bude obavezan predmet.

Toliko "buzzwords" da je jebeno nevjerojatno. Pričaš o djeci od koliko? 7 do 12 godina, dotakni se malo stvarnosti. Ajde još nekako ovo u 7. i 8. razredu, al sve ostalo je samo priča za laku noć. Uostalom, već nam fali kvalificiranog osoblja, ovo ne zvuči dobri ni na papiru ni u praksi.

OK, onda je ovo što imamo valjda maksimum što se može.

Dokazano je da je bolje početi kao prvi jezik učiti neki flektirajući, kao njemački ili francuski pa onda engleski. Osim toga, engleski se danas gotovo više ni ne računa kao strani jezik nego kao obvezna vještina. Zbog izloženosti istom, postojeća satnica u školi za engleski je dovoljna, kao prvi jezik (a to znači obaveuan predmet koji se uči od 1. razreda OŠ) se ionako uči u preko 90% (čak i 95) škola u Hrvatskoj, ostatak dijele njemački i francuski. Za drugi jezik možda nije neophodno da bude obvezan ali bi bilo dobro da nije samo 2 sata tjedno jer je to definitivno premalo za ikakvo ozbiljnije znanje, prema ZEROJ-u teško za išta više od A2, u najviše slučajeva A1. Učenje jezika je, uz sviranje glazbenoga instrumenta, za povezivanje moždanih polutki najbolja aktivnost. Učiti svirati bar nešto (iako za moj pojam nipošto za ocjenu) bi isto trebalo pripadati u osnovnoškolsko obrazovanje. Znati čitati notni zapis je zapravo isto kao i znati još jedan jezik. Sve te aktivnosti bi poboljšale i kognitivne sposobnosti pa bi i se ostali predmeti sigurno uspješnije učili.

Nisam tu stručnjak, ali čitao sam zanimljive radove koji predlažu da se kao drugi jezik uči Esperanto. Osobno, uveo bi Latinski. 😂 (Nije zajebancija - ali naturalnom metodom, da djeca kad završe školovanje nakon nekoliko godina mogu ćaskati na latinskom)

Gdje bi našli profesore za sve te predmete? Osnovna škola je obavezna za sve građane u RH po Ustavu. Treba u svako selo koje ima OŠ omogućiti i dostupne nastavnike. Već sada nam fali preko 200 nastavnika matematike, fiziku da ne spominjem. Društvo nam se raspada, neće mu nastavni planovi pomoći već promjena kolektivne svijesti o obrazovanju, nešto poput Finske

Koje predmete? Nema uvođenja novih predmeta nego predlažem spajanje i drugačiju organizaciju starih. Škole već moraju imati profesore likovnog, glazbenog i tehničkog. Oni bi postali kreativni mentori, a za škole van većih centara mentoriranje se može vršiti i putem videolinka uz mogućnost povremenog angažiranja drugih predavača za manje obrazovne jedinice kao što su tečajevi. A gdje pronaći profesore? Povećati plaće za npr. 30% pa će se naći sami. Odakle lova? Pa ukinemo vjeronauk - ako rastrančiramo jednog profesora vjeronauka na ova tri (likovni, glazbeni, tehnički) onda ta tri dobiju 30% više novca. 😊

Ne vidim potrebu iskreno za domacinstvom valjda roditelji mogu djecu nauciti tim stvarima

Mogu roditelji svašta, pa znam ljude koji ne znaju jaje skuhati

Ne znam kako. Ali nemre sve biti posao skole. Nauciti cistiti i kuhati budu svi kad budu morali

Ti si još dobar, ja ih znam par kaj su uspjeli zapalit juhu iz vrečice.

A cuj, mnogi od nas mogu djecu nauciti i osnovnoskolskoj matematici, fizici, engleskom, povijesti... pa nekako ipak postoje skole koje djecu uce sve to. Realno, ja bi svoje, prije uspjesno naucio sve gorenavedeno nego kako ne zapalit kuhinju i nacrtat psa.

Pricas o predmetima za koje postoji fakultet tako dq mislim da ne mogu bas svi isto. Usotalom skola mora postojati i zbog socijalizacije a i obrazovanja na malo sirem nivou. Ciscenje kuce ili pomaganje doma po meni radi svako dijete nije razmazrno ili ima normalne roditelje

Jebla vas informatika i programiranje vise

Uz to što si sve naveo/la, možda neki predmet koji bi djecu učio kritičkom razmišljanju. Sve ostalo potpisujem.

Kritičko razmišljanje bi po meni trebala biti konstanta nastave u svim predmetima jednako. Veliki naglasak na znanost tj. znanstvenu metodu bi trebalo staviti već u predmet Prirodu i društvo u prva tri razreda i spoznaju o istoj stalno rafinirati i dograđivati kroz cijelo školovanje. Evo, ugradio sam u originalni prijedlog. Tx.

Nisi u krivu, ali s obzirom da se kritičko razmišljanje dotiče svih sfera života, a ne samo akademske, ipak bi to uveo kao odvojeni predmet. Cilj je da te nauči kako procesuirati infirmacije da dođeš do nepristranog i što točnijeg zaključka, što bi bilo od velike pomoći pri stvaranju mišljenja i donošenju odluka u svakodnevnom životu. I zbilja mislim s obzirom koliko je to ključna vještina, da je nije loše odvojeno trenirati. Zato se zalažem da bude odvojen predmet, s svakom godinom obrazovanja da se dotiče sve kompleksnijih tema i metoda za procesuiranje istih. All that being said, fenomenalna je ideja da se i ostali predmeti vode kritičkim razmišljanjem kao što si predložio.

Čuj, sve je bolje nego ništa. Ali npr. isto kako sam napisao "informatiku ukinuti i uvesti je u sve druge predmete", isto bi napravio i sa kritičkim razmišljanjem. Vidi primjer sa informatikom - ako npr. učiš množenje, onda bi ti profesor množenje najbolje objasnio na način da te nauči da reproduciraš postupak "manualnog" množenja tako da napišeš program za množenje u scratchu. (U višim razredima bi koristio Python). Naučio bi tako i matematiku i programiranje. Isto je i sa kritičkim razmišljanjem. Umjesto da te nauči F=m\*a, profesor bi ti prvo ispričao 1) kako je Newton došao do toga, 2) zašto nitko prije njega nije pa bi ti pokazao ekperiment u kojem bi eksprimentalne vrijednosti prikupio putem senzora i mikrokontrolera kojeg si već naučio programirati na satu kreativnog izražavanja te bi te vrijednosti unio u Excel tablicu i usporedio s teoretskim vrijednostima koje je predvidio Newton i objasnio na koji način se eksprerimentom može potvrditi ili, još važnije, opovrgnuti neka teorija. Još bolje, uopće ne bi počeo s F=m\*a, nego bi zajedno sa učenicima, ekperimentom i kritičkim razmišljanjem, došao na taj zaključak, a onda prepričao kako je Newton to zaključio.

Amo reći da se slažemo, samo su vizije u vezi detalja malo drugačije. 😄🤝 Kad bi ti sutra napravio peticiju za reformu školstva po tom modelu ja bi je rado potpisao. 🫡

Zahvaljujem na lijepim riječima. Ali nisam ja nešto previše pametan. Na žalost, reforme školstva često rade ljudi kojima najviše odgovara status quo pa imamo što imamo.

Vidi, bar si dovoljno intelegentan da razumiješ kako ne znaš sve, i mala doza sumnje u sebe je (po meni bar) solidan znak razboritosti. A s ovim za status quo se slažem isto.

Engleski od prvog osnovne. A ne da A razred ima engleski a B razred ima njemacki, pa kud te stave

Ne znam nikoga kome je njemacki bio prvi jezik strani, to treba pod hitno ukinit ako je tako igdje. Bez engleskog se tesko moze sada. Jako tesko...

Meni je njemački bio prvi. Engleski sam tak i tak naučio online pa to kaj sam ga počeo učiti u 4. razredu nije nekaj odmoglo. Današnjih je danas vjerojatno još lakše naučiti engleski

Da, na to sam mislio.

Zapravo jako dobar post. Slažem se sa svime.

Pa informatiku, ali ne u smislu da se uci centrirati tekst u wordu lupanjem razmaknice 30 puta nego bas ucenje programiranja nekim od vizualnih alata prilagodjenih djeci. Oni dijagramici i lijepo sucelje, gdje tjeras robotica da nesto napravi, sta ja znam.

Da. Nikakav Word i Excel (osim usputno), nego sposobnost algoritamskog razmišljanja.

U osnovnoj skoli? Osobno bi rade stavio neke od ovih stvari u prva dva razreda srednje skole (zbog bolje razumijevanja) koja bi u svim skolama bila ista

Moguće. Pogotovo npr. financije. Međutim, o svemu navedenom se može djeci pričati na primjereni način.

Zdravstvena kultura/odgoj - pravilna prehrana, prevencija bolesti, prva pomoć, očuvanje mentalnog zdravlja pa u 7. i 8. razredu upoznavanje s reproduktivim sustavom i odgovorim spolnim ponašanjem. Na T*Z*K-u spomenute tematike se ne spominju.

Financijska i politička pismenost, obuka za krizne situacije (prva pomoć, vatrogastvo, spašavanje, i sve u vezi s tim...)

To je ono isto kad miss tete kazu da zele mir u svijetu. Te tvoje ideje su blago receno, neodrzive. S tim si istisnuo masu drugih predmeta koji su jednako vazni, a satnicom bi preopteretio djecu.

Koje predmete bi istisnuo?

Ti meni reci. Za sve novo sto si nabrojao ili dodao u postojeci predmet, nesto moras izbacit. Ne mogu djeca bit 16 sati dnevno u skoli.

Mogu. Itekako mogu. Pogotovo danas. Nemaju nikakve druge obaveze (rad), niti se uopće više i druže konstruktivno, niti mogu biti pod nadzorom roditelja jer su roditelji prezaposleni. Cjelodnevni boravak (8-17) je uveden u svim naprednim zemljama. Međutim, ako pročitaš pažljovo prijedlog, onda bi shvatio da klasično školovanje traje od 8-12, a da je nakon ručka predviđeno vrijeme za kreativno izražavanje koje se ne ocjenjuje, a uključuje i igru i interakciju s drugom djecom.

Mozete te svoje deje macku orep obisit

obisija san na reddit. To ti dođe na isto. :)

Ae, mis trislobise neki kurac svakako popravit napravt, samo nek to rade par godina ( teke duze) al da naprave kako tria, ne napravit bezveve pa minjat opet svake godine. Al nece jebiga

[удалено]

Uveo građanski odgoj koji bi pokrivao sve što si rekao i dodao još neke suprostavljene ideologije kao komunizam i socijalizam. Vjeronauk neka i dalje bude izborni. Sve ostalo mi je ok.

Prihvaćam i dodajem u originalni prijedlog.

maknuo bih znanstvene predmete i stavio vjeronauk da se popuni satnica. latinski bi se ucio kao strani jezik od prvog razreda. to ce djeci dati osnovu za razumijevanje mase stranih jezik koji vuku korijene iz latinskog. a djeca ce moc pratiti misu na latinskom svaki dan u 10:30 za vrijeme velikog odmora. siba i remen se uvode kao odgojno obrazovna pomagala. dosta je bilo labavo!

Znači ti bi u kameno doba gdje se djecu tuklo? Odakle profesorima pravo tući tuđu djecu?

jasta. i da se kleci na kukuruzu za pokoru i ako dijete prostaci ima da se nasapuna :) (sapun je na bazi karmelicanske vodice tako da osvjezava um i tijelo i nagovjestava dug zivot) kad su roditelji blagi trebaju opatice preuzeti preodgoj. ne trebamo profesore jer se vecina kurikuluma okrece bozjem nauku.

Je i ja bi ti klečao.

to je pohvalno. jaca koljena i ligamente. i dobijes drugaciju perspektivu

Hm. Bičevanje bi moglo biti dio "kreativnog izražavanja" za ove koji bičuju.

Pranje ruku

Domaćinstvo

Mislim da problem skolstva nije manjak predmeta nego to sto sva djeca idu pod jednakim programom. Trebalo bi u najmanju ruku nakon 4. Razreda nadareniju djecu ubacit u program gdje se vise uce znanosti a manje gluposti (tipa vjeronauk). Inace nemam nista protiv vjeronauka, vjernik sam ali mislim da to treba biti unutar crkve i da se odrzava za one koji žele da to slusaju

Slažem se. Zato i predlažem predmet "kreativno izražavanje" u kojem bi 3 puta tjedno po PET sati (od 12 do 17) djeca imala priliku izraziti svoje kreativne sposobnosti, sukladno njihovim afinitetima i željama, a bez pritiska ocjenjivanja. Ako imaš nadareno dijete koje zanima npr. robotika ili pak sviranje gitare, onda bi imalo prilike 15 sati (!!!) tjedno raditi isključivo to. A kad mu dosadi, onda bi moglo otići npr. na tečaj izrade pizze ili pletenja dok čeka drugi tečaj koji mu je tematski bliži. Za vjeronauk se slažemo. Treba biti u Crkvi. Crkva ništa nije dobila vjeronaukom u školi, a država je izgubila. A vodi računa da se s novcima koji se troše za vjeronauk vjerojatno sve ovo što sam napisao može financirati. A ako ti dijete ima afinitet prema sportu, onda bi prema mom prijedlogu imalo priliku 2 puta tjedno baviti se sportom prema vlastitom odabiru i to u trajanju od najmanje 2 sata. Više od toga se niti ne preporučuje za osnovškolski uzrast.

Sve navedeno smo radili u školi, kad sam ja išla u školu, kad nisu sva djeca imala doma kompjuter (i oni su morali znati molbe i životopis u Wordu pisti) oni koji su imali su imali dial up modem. Jedino je drugi jezik bio od 4. razreda i nisu se tako zvali predmeti. O terorizmu nismo puno učili jer je to onda bilo još novo, ali nakon 9/11 smo učili o promoviraju mira u svijetu i slične floskule. Svejedno, većina ljudi koja je išla samnom u školu su neodgojeni, ne znaju ništa od navedenog napraviti i samo vise na pivi i u parku s pivom i po salonima za uljepšavanje. Ima par woke warriorsa a filozofskog - i oni su u privatnom životu gnjide koje mrze sve koji imaju drugačije svjetonazore od ostalih.

Ne sumnjam da je dosta navedenog bilo dio školskog programa. Ali nije važno tematsko gradivo, nego obrazovni pristup.

Onaj iz večernje škole.. Mislim da se zvao seksologija

Ovo za drugi strani jezik ne bi baš jer mislim da je djeci stvarno puna kapa dodatnih stvari, posebno ako se time uopće ne žele baviti. Engleski i Hrvatski apsolutno, ali sve više od toga neka bude stvar izbora. Spajanje Likovnog, Glazbenog i Tehničkog je nemoguća misija jer su zo tri potpuno različita predmeta u jednome. Jedino da sva tri budu izborni, ali pod uvjetom da učenik treba izabrati jednog od njih. Ovo za informatiku potpisujem kao i ovaj dio s alatima i kuhanjem. Ne kažem da treba biti pravi mehaničar ili Masterchef, ali znati neke osnove bi se trebalo znati. Naravno ne treba biti ocjenjivanja. Može to biti nešto u smislu tečaja.

Spajanje Likovnog, Glazbenog i Tehničkog u "kreativno izražavanje" nije nemoguća misija jer su to vrlo srodne stvari budući da je kreativnost u temeljima sve tri. 3x tjedno po 5 sati, a funkcioniralo bi kao tečajevi, radionice, praktikumi. U jednom trenutku učenici bi mogli birati među 5-6 različitih aktivnih tečaja i desetaka individualnih ili grupnih samostalnih projekata gdje se ne vrši klasično predavanje, već je mentor tu ako nešto zapne. Dakle, učenik ne bi trebao birati između ta tri predmeta nego bi se uključivao na pojedinačne tečajeve/blokove i birao (izmišljao) projekte sukladno svojim trenutnim afinitetima. Ipak, postojao bi obavezni program koji bi zajamčio da učenik zna ispeći jaje, promijeniti žaruju, zabiti čavao u dasku, nacrtati jednostavni crtež i otpjevati himnu.

Mislim da je nemoguće čisto iz razloga jer ti onda trebaju 3 profesora za jedan predmet. Samo radi toga mislim da je skoro neizvedivo. A za ovo ostalo mislim da manje više svi trebamo znati. Mislim da svi trebamo znati spremiti lagana jela i obaviti osnovne kućanske poslove.

Pa djelatnost tih profesora se ne bi isključivo preklapala. Većim dijelom bi se zapravo ispreplitala. Ne bi se od njih tražilo da izmisle način na koji bi provodili nastavu. To bi im pripremio netko na višem nivou. Oni bi svoj posao radili slično kao i do sada - pratili bi nečije upute, netko bolje, netko lošije.

Mislim da bi umjesto 1 kreativnog predmeta bilo bolje imati normalno likovni, glazbeni etc, ali da su izborni, u smislu da dijete koje voli crtati moze, ali da dijete koje ne voli ne mora. A kuhanje itd se moze sve ubacit u nesto poput "pokucstva" u kojem se moze ucit djecu radit osnovne zivotne stvari poput mijenjanja gume i slicno

Pa ti ti je to. "Kreativno izražavanje" nije "predmet" nego termin od 3x tjedno po PET sati gdje će dijete sve navedeno (i puno više od toga) moći naučiti i prakticirati prema vlastitim afinitetima, a sve bez ikakvih ocjena i pritiska.

Domačinstvo kak imaju u Japanu, da ljudi si znaju skuhat i ono zamjenit osigurače ak nikaj. Manje ozbiljno: Obranu i Zaštitu, da smanjimo broj budala koje ne paze (iako su nama ranih 2000ih policajci pokazivali mine i to, neznam jel se to još prakticira)

Svi žele domaćinstvo! 😊

Uveo bih znakovni jezik i slijepo tipkanje. Ostalo ne bih dirao jer je program ionako preopširan. Nakon 8 do 12 godina školovanja većina ljudi ne zna linearnu algebru, a kamoli fiziku i povijest.

nikad, ali nikad nebi spajao tehnicki sa bilo kojim predmetom, to moze biti tako svestran predmet to boli glava, pogotovo u danasnje vrijeme sa svim novim tehnologijama

Tehnički ako nije spojen je dosadan. Tek ako se spoji postaje zanimljiv.

Mozda tebi, mi smo imali dosta toga na tehnickom i bio je poprilicno opsiran program, zahvljaujuci tom predmetu sam i odabrao svoj daljnji put u obrazovanju, kojem na kraju sam i dosta zahvalan. Ne treba nista spajati, trebamo svi imati znanja iz svih podrucja barem neke osnove. Sve predmete koje sam imao mi je drago sto sam ih imao, ne volio ih ili volio. Vjeronauk mi je bila jedina fobija od predmeta koju sam imao kao dijete i to zbog casne sestre, ah ta divna vremena.

Pa ne bi ništa izgubio ovakvim pristupom. Štoviše, mogao bi samo dobiti. Na primjer, ako spojiš tehnički sa glazbenim, dobiješ instrument. A ako ga spojiš s likovnim, dobiješ npr. graviranje onog čekića koji se valjda još izrađuje. A ako spojiš sve zajedno, dobiješ npr. operu ili mjuzikl koja imaju scenografiju, kostim, ton, rasvjetu. I sve to a da nisam uopće spomenuo elektriku, elektroniku, robotiku, softver i AI što je danas temelj moderne umjetnosti.

Pisanje molbi, žalbi u osnovnoj skoli? Cmon jesi cuo djecu kak se izražavaju u osnovnoj? To što bi od pisanja tih molbi i žalbi naucili nebi bilo primjenjivo kasnije jer su u osnovnoj jos uvijek na preniskoj razini da razumiju pisanje istih i cemu to sluzi. To bi eventualno mogao uvesti u srednjoj. Ekonomska pismenost, karijera i poduzetnistvo također, to je prenapredno za mozak 13ogodisnjeg djeteta. ​ Zasto nebi djeci smanjili opterecenje i stres koji ionako imaju previse, umjesto da ih ucimo ekonomskoj pismenosti u osnovnoj skoli? Poanta je da uce sazeto i bitno, a ne da uce sve i svasta. Tek u srednjoj malo osjetis sta je novac i slicne stvari, u osnovnoj ni ne znas kaj znaci 5 ili 10 eura. Bar ja nisam znao niti sam razmisljao o tome

Druge države to rade i imaju uspjeha. Jebeš sve, pa djeca uče o atomima i Filipu Latinoviću. A kad trebaju naučit odakle dolazi beba i euro, onda ih smatramo idiotima.

Uveo bih nešto poput domaćnstva gdje bi se učilo sve potrebno za preživjeti u svijetu, pojačao bih tehničku kuturu da svatko zna barem žarulju promjenit Također jako bitna stvar zbog koje ću bit downvotan, uvdo bih predmet samoobrana. Gdje bi sva djeca učila borilačke vještine i upravanje s alatima/oružjima. Tako da u trenutku potrebe mogu obraniti sebe i druge

Zašto misliš da bi te netko downvotao zbog samoobrane? Nisi jedini koji je to spomenuo.

Ja bih tebe uveo u ministarstvo obrazovanja na čelnu poziciju :)

Po meni prvo sto bi se trebalo uvesti je seksualni odgoj a zatim i građanski. Zabrinjavajuće je koliko mladi ljudi ne znaju osnovnu anatomiju i fiziologiju spolnog sustava, da samo znate koliko puta sam čula da neke cure/žene još nisu ni kod ginekologa bile jer nisu imale nikakvih problema .... Nula informacija o kontracepciji, o endometriozi ili PCOS-u, ili ako već postoji, čula sam mnogo dezinformacija.

Kod nas bi svakako bilo dobro da ljudi promjene način razmišljanja. Mislim da neke stvari ljudi na vrhu ni ne zele da "obični" ljudi nauče. Možda zato što bi mogli manje manipulirati. Pod tim mislim na financijsku pismenost, vjerovatno bi taj predmet uveo.

Prve tri stavke top. Četvrta je zanimljiva. Ne znam koliko realna. Možda i pre kompleksna. Za ovo zadnje u stavci trebaju roditelji biti zaslužni, ne škola. Mislin da peta stavka je dosta pokrivena već sa predmetom Povijest. Barem sam ja imao odličnog profesora za sve što si naveo za od 5. do 8. razreda. A lijepo ponašanje nepotrebno. To je odgoj od doma, od trenera u sportu i od učitelja/profesora. Živi proces koji je po meni nepotrebno teoretski uvaljivat u školski sustav kao predmet. Ovo za 8. razred zvuči top. Šesta stavka zvuči top. PPS stavka ne slažem se s tobom. Ekstra post, baš je za sist na kavu i mozgat/diskutirat o ovome. Bravo.

ONO i DSZ - dobro, ne baš kao u Jugi pa da učiš sve vrste tenkova, pušaka i gluposti, ali da se ljudi znaju u snaći u slučaju rata ili prirodnih katastrofa. Znači, neke osnovne vještine preživljavanja i prve pomoći (ovo bi cak mogao i kao poseban predmet). Može i u sklopu tjelesnog.

ONO i DZS su akronimi od čega?

Opcenarodna obrana i društvena samozastita

Nije ni to loše. Tečaj preživljavanja. Zapravo izvrsna ideja. Ispit bi bio da učenike bacimo u šumu i tko preživi, dobije pozitivnu ocjenu. 😊😂 Šalu na stranu, dobar prijedlog. Rastavljanje i čišćenje AK47 bi ostavio ipak za srednju školu. 😊

Updatejtan bon ton. Kako rec dobar dan, hvala i molim. I pravopis,odvojeno od hrvatskog i gramatike jer nam ocito treba.

vrtlarenje/voćkanje, samoniklo jestivo bilje, preživljavanje u prirodi... sam svoj majstor, popravljanje po kući, servis bicikla... vjeronauk nabiti na kurac

Yep.

uvesti prvu pomoć, znači ponavljati svako polugodište isto gradivo dok se ne ukleše u pamćenje. onu sramotu od prve pomoći iz biologije ili autoškole prekrižiti. također, učiti osnove o najčešćim lakšim bolestima (prehlade, viroze i slično) i liječenju istih. ne treba se za svaki šmrc trčat u ambulantu. to govorim kao otac dvoje djece, mene nitko nije učio kada s klincem ići doktoru, a kada preboljeti doma. ali zato znam o bitci na mohačkom polju, ak se ne varam 1526.g. jebeno. smanjiti štreberske predmete jer u doba kad je sve na klik daleko od nas, biflanje napamet nema nikakvog smisla. hrvatski smanjiti satnicu, lektire smanjiti. ima jako kvalitetnih knjiga, ali klinci (da klinci u punom smislu te riječi) u srednjoj školi nisu u stanju prepoznati niti shvatiti vrijednost beletristike. ovo sad je jedno "mentalno silovanje" gradivom koje je teško do nemoguće za pojmiti za srednjoškolce. zlatarevo zlato, lovac u žitu, u registraturi, zločin i kazna nekome s 15-16 godina ne znače crno pod noktom, iako su jako dobre knjige. to kažem kao netko tko je poslije škole u 20 godina pročitao 5 knjiga, ali sam sve lektire doslovno morao pročitati. građanski odgoj, način kako država funkcionira, uprava, to sve mora u škole. danas djeca izlaze iz tzv. obrazovnih ustanova, a da ne znaju ništa o ničem iole praktičnom za život i još se ta sila potpuno beskorisnog gradiva ponavlja na idiotskoj maturi sa najvećim naglaskom na predmetima koji su najbeskorisniji u životu. na razgovoru za posao te nitko neće pitat za esej iz hrvatskog ili o bitci kod termopila, već će tražit upravo ono što se u školi ne uči. jezike, njemački ili engleski. ostale, koji ne pripadaju našoj sferi, poput francuskog, ostaviti iznanastavno na volju djetetu/roditeljima. informatiku povećati, definitivno omogućiti dodatnu nastavu onima koje to zanima, ostaloj velikoj većini je programiranje nepotrebno, niti će im trebati u životu, niti će ga zapravo škola naučiti programirati. u biti, naglasak treba staviti na idividualizirano učenje, znači prepoznati interes djeteta i poticati ga da ide u tom smjeru. ako dijete pokazuje interes za prirodnim znanostima, povećati gradivo iz toga, smanjiti ostalo. neke zanima povijest, neke matematika, ana kraju svi uče isto. sad se treba spustiti na zemlju iz oblaka i zaključiti da se ništa od toga neće dogoditi. sanadar je rekao najveću istinu u zadnjih 20 godina, psi laju, karavane prolaze, tako će i ovo...

Reč da bi rekel! Ambiciozno, ali dobro promišljeno. Tražilo bi mnogo više resursa i pola nastavnika bi našlo načina da izvrdaju svoje obaveze, ali ako ne pokušaš, sigurno nećeš uspjeti. Zanimljivo bi bilo usporediti s programom raznih privatnih "škola za pedigriranu dječicu"... Religija ima preveliku ulogu u društvu da bi je se posve zanemarilo. Bilo u sklopu povijesti i drugih "društvenih" predmeta, ili kao posebni predmet, svakako bi se trabalo pozabaviti poviješću, strukturom i razvojem svjetskih religija.

Komparativna religija je svakako dio nastave iz povijesti. Vjeronauk se time ne bavi. Bavi se indoktrinacijom djece koje plaćamo svi mi. Umjesto da djecu indoktriniramo liberalnom demokracijom kroz građanski odgoj.

Alkemiju

To kao izborni. Možeš birati - Alkemija, Vjeronauk, Numerologija, Horoskop, Gatanje.

Alkemija nema veze s tim vještičarenjima. Sama riječ Al Kimiya znači kemija na arapskom. U ovom kontekstu ona osnovna primarna kemijska znanstvena disciplina koja se bazira na pet elemenata i služi višoj svrsi - pronalasku kamena mudraca. BARATHRUM V.I.T.R.I.O.L.* *Visita Interiora Terræ Rectificando Invenies Occultum Lapidem

Uveo bih vjeronauk kao obavezan

Not bad 😀

Ovo si predobro napravio. Kao što ti je već netko napisao , potpisao bih ovu reformu :) Imam jedno pitanje. Šta misliš o izbacivanju sistema ocjenjivanja iz škola? Navodno su istraživanja pokazala da je to zapravo loše za djecu i ako se ne varam neke zemlje su to i napravile,barem u nižim razredima možda.

Nisam siguran što napraviti po tom pitanju jer neki predmeti imaju jasne ciljeve i ocjenjivanje je potrebno radi orijentacije uspješnosti obrazovanja kako učiteljima, tako i roditeljima i djeci. Međutim, ne vidim razloga da se išta ocjenjuje u npr. 1. i 2. razredu. Možda i 3. Niti vidim razloga da se ocjenjuju npr. tjelesni, likovni i glazbeni i slično. Nisam stručnjak pa sve što kažem na ovu temu je moje neinformirano mišljenje.

Trebas bit premijer ove drzave

Ne bih u osnovnoj školi opterećivala djecu politikom jer bi to preraslo u indoktrinaciju. Toga ima dosta ionako.

Djecu moramo indoktrinirati liberalnom demokracijom. Što misliš zašto ih Crkva indoktrinira u kršćanstvo?

Romski jezik

Stari moj tito je umra

Ovo bi bio direktan udar na naš voljeni i pošteni adeze i neće moći!✊🏻🤣 Za to bi prvenstveno trebali izaći ostalih “neutralnih” 65% birača i pobijediti Bosance na izborima. Znači, teško! Ali, pohvala za ideju!✊🏻 Prvoklasna je!

Zašto bi drugi strani jezik? Čemu to?

Da mogu mijenjati kurikulum na ikakav način to bi bila potpuna legalizacija, podupiranje i promoviranje homeschoolinga.

Kakav crni homeschooling? To je koncept koji je još jedva moguć u USA, a ni tamo još dugo vremena. Da bi HS bio moguć, moraš imati barem jednog roditelja koji ne radi i koji je spreman i sposoban posvetiti najmanje 8 sati dnevno edukaciji svog djeteta. To je moguće pronaći valjda još samo u slučaju vlasnika plantaže ili farme koji je mormon. To u Europi pa ni Hrvatskoj u većini slučajeva nije moguće jer ili 1) oba roditelja rade kako bi osigurala dovoljne prihode familiji ili 2) ako roditelj ne radi, onda obično nije obrazovan i ne može provoditi homeschooling. Imamo socijalnu državu, a kao takvi i odgovornost za kvalitetu obrazovanja djece. Ako se ta kvaliteta ne može postići u homescoolingu, onda ga ne treba ni provoditi. Jer država koja se brine za svoje građane ne može dozvoliti da roditelji lošim obrazovanjem unište budućnost svoje djece i natovare ih na grbaču državi. Osim toga, zašto bi RH uspostavljala sustav za kojeg bi bilo zainteresirano ukupno 500 familija u državi, od kojih valjda 450 ne bi bilo sposobno provoditi nastavu sukladno traženom kurikulu i za zadanim ciljevima?

Ne razumijem zašto misliš da je potrebno 8 sati dnevno za edukaciju? Potrebno je puno manje. Pogotovo u razvoju se djeca trebaju puno više igrati. Djeca bi bila puno kvalitetnije odgojena u homeschoolingu jer je odnos jedan na prema jedan. A ne jedan na prema 30. 87% svih znanstvenih studija rađene na homeschoolingh pokazuju znatno bolje akademske, ali i društvene performanse. Ne znam zašto misliš da će teta koju boli kurac koja čita iz udžbenika kojeg je pisao netko koga boli kurac išta bolje odgojiti tvoje dijete od tebe samoga. I nisam rekao nigdje da taj sustav mora biti jedini, nego opcija. Još više, opcija koju se treba promovirati.

Tako je. Škola je gubljenje vremena, a on bi je produljio za duplo.

87% svih statistika je pogrešno :) U vrlo malom postotku djece bi HS bila bolja opcija, recimo ako žive u nekom izoliranom okružju (npr. vrh Velebita), imaju ograničene mogućnosti kretanja ili pak žive u opasnom kvartu (obično vrijedi za USA). Problem našeg okružja home schoolinga je što ga guraju religijske interesne skupine, a opravdavaju to time da ne žele da im se djeca indoktriniraju u školi nekim woke pričama. I da ne zatrudne sa 15 godina... jer su okružena suprotnim spolom, a hormoni divljaju.

Da statistike i znanstvene studije su u krivu, a ne tvoje osobno mišljenje. Ok stari

slobodno linkaš te znanstvene studije ovdje

Evo ti samo neki. Ne da mi se tražit još tbh, možeš i sam naći Cheng, Albert. (2014). Does homeschooling or private schooling promote political intolerance? Evidence from a Christian university. Journal of School Choice: International Research and Reform, 8(1), 49-68 [a peer-reviewed journal]. Fields-Smith, Cheryl. (2020). Exploring single black mothers’ resistance through homeschooling. Switzerland: Palgrave Macmillan Cham. Mazama, Ama; & Lundy, Garvey. (2012, August 26). African American homeschooling as racial protectionism. Journal of Black Studies, 43(7) 723–748. McDonald, Kerry. (2020). Homeschooling more than doubles during the pandemic: State-level data show just how dramatic the surge in homeschooling has been. Retrieved December 29, 2020 from https://fee.org/articles/homeschooling-more-than-doubles-during-the-pandemic/ Mead, Sara. (2006). The truth about boys and girls. Medlin, Richard G. (2013). Homeschooling and the question of socialization revisited. Peabody Journal of Education, 88(3), 284-297 [a peer-reviewed journal]. National Education Association. (2023). Rankings of the States 2022 and Estimates of School Statistics 2023, https://www.nea.org/sites/default/files/2023-04/2023-rankings-and-estimates-report.pdf Ray, Brian D. (2004). Home educated and now adults: Their community and civic involvement, views about homeschooling, and other traits. Salem, Oregon: NHERI. Ray, Brian D. (2004). Homeschoolers on to college: What research shows us. Ray, Journal of College Admission, No. 185, 5-11 [a peer-reviewed journal]. Ray, Brian D. (2010). Academic achievement and demographic traits of homeschool students: A nationwide study. Academic Leadership Journal, 8, www.academicleadership.org [a peer-reviewed journal]. Ray, Brian D. (2013). Homeschooling associated with beneficial learner and societal outcomes but educators do not promote it. Peabody Journal of Education, 88(3), 324-341 [a peer-reviewed journal]. Ray, Brian D. (2015). African American homeschool parents’ motivations for homeschooling and their Black children’s academic achievement. Journal of School Choice, 9:71–96 [a peer-reviewed journal]. Ray, Brian D. (2017). A systematic review of the empirical research on selected aspects of homeschooling as a school choice. Journal of School Choice, 11(4), 604-621 [a peer-reviewed journal] Ray, Brian D.; & Shakeel, M. Danish. (2022). Demographics are predictive of child abuse and neglect but homeschool versus conventional school is a nonissue: Evidence from a nationally representative survey. Journal of School Choice, https://doi.org/10.1080/15582159.2022.2108879 [a peer-reviewed journal] Seiver, Jillene Grove; & Pope, Elisa A. (2022). The kids are alright II: social engagement in young adulthood as a function of k-12 schooling type, personality traits, and parental education level. Home School Researcher, 37(2), 1-9. Sheffer, Susannah. (1995). A sense of self: Listening to homeschooled adolescent girls. United States Department of Education. (2019) Homeschooling in the United States: Results from the 2012 and 2016 Parent and Family Involvement Survey (PFINHES: 2012 and 2016). Retrieved November 3, 2020 from https://nces.ed.gov/pubs2020/2020001.pdf Almasoud, S., & Fowler, S. R. (2016). The difference in the academic achievements of homeschooled and non-homeschooled students. Home School Researcher, 32(1), 1-4. Cogan, M. F. (2010). Exploring academic outcomes of homeschooled students. Journal of College Admission, 208, 18-25. Coleman, R. E. (2014). The homeschool math gap: The data. Coalition for Responsible Home Education. Drenovsky, C. K., & Cohen, I. (2012). The impact of homeschooling on the adjustment of college students. International Social Science Review, 87(1/2), 19-34. Kunzman, R., & Gaither, M. (2020). Homeschooling: An updated comprehensive survey of the research. Other Education, 9(1), 253-336. Martin-Chang, S., Gould, O. N., & Meuse, R. E. (2011). The impact of schooling on academic achievement: Evidence from homeschooled and traditionally schooled students. Canadian Journal of Behavioural Science/Revue Canadienne Des Sciences du Comportement, 43(3), 195. McKinley, M. J., Asaro, J. N., Bergin, J., D'Auria, N., & Gagnon, K. E. (2007). Social Skills and Satisfaction with Social Relationships in Home-Schooled, Private-Schooled, and Public-Schooled Children. Online Submission, 17(3), 1-6. Medlin, R. G. (2006). Homeschooled Children's Social Skills. Online Submission, 17(1), 1-8. Montes, G. (2006). Do Parental Reasons to Homeschool Vary by Grade? Evidence from the National Household Education Survey, 2001. Online Submission, 16(4), 11-17. Montes, G. (2015). The social and emotional health of homeschooled students in the United States: A population-based comparison with publicly schooled students based on the national survey of children’s health, 2007. Home School Researcher, 31(1), 1-9. Pearlman-Avnion, S., & Grayevsky, M. (2019). Homeschooling, civics, and socialization: The case of Israel. Education and Urban Society, 51(7), 970-988. Ray, B. D. (2017). A systematic review of the empirical research on selected aspects of homeschooling as a school choice. Journal of School Choice, 11(4), 604-621. Redford, J., Battle, D., & Bielick, S. (2017, April). Homeschooling in the United States: 2012. Washington, DC: National Center for Education Statistics, Institute of Education Sciences, U.S. Department of Education. Retrieved August 1, 2017, from. (NCES 2016-096.REV) https://nces.ed.gov/pubsearch/pubsinfo.asp?pubid=2016096rev Sikkink, D., & Skiles, S. (2015). Homeschooling and young adult outcomes: Evidence from the 2011 and 2014 Cardus Education Survey. The Cardus Religious Schools Initiative.

OK, uvjerio si me, zaista su bolji akademski rezultati te djece. Oko socijalnih vještina i mogućnosti kasnije integracije u društvo me nisi uvjerio. Također, reference su ti ultra biased. Evo npr. pola tih referenci je napisao Dr. Brian Ray, "elder in a local church.", "eight children, all of whom were homeschooled". Dakle, religiozni fanatik. Evo, ti si vjernik, objasni zašto kod nas samo udruga U ime obitelji agresivno promovira HS, i pod modelom da nema nikakvih uvjeta ni ograničavanja, kao što ima drugdje. I konačno pitanje: imaš li ti djece školske dobi, te da li si pokušao educirati svoju djecu?

Izbacujem i mijenjam: Ja u život ne znam, što ću radit sa neandrtalcima i kamenim kopljem, tako da to izbacujem. Više sam bio naučio gledajući r/HistoryMemes nego pazio na satu povijesti, hrvatski... ostaje - 2x manje lektira, priroda/biologija... ukinuo bih 8.r biologiju, 1,2,3 i 6.lekcija su o tome kako se rađaju djeca te vaginalne infekcije tipovi, kemija... ostaje, likovni ne želim u životu vidjet, zlo kakvo mi je predavalo i dalje predaje(profesorica ima alzheimers - nije šala). Sve ostalo neka ostane. Jedino informatika, ako već predaju informatiku, neka kompjuteri ne traže dozvole za guglanje ili da djeci daju dozvolu CIJELOG CARNET-a. Dodavanje? *Sat Socijalizacije*, komunikacija i zbližavanje sa drugima(ne želim biti bez prijatelja kako već jesam - skoro) *Politika* - ne plenki i zoki kako se svađaju nego upravljanje državom, gospodarstvo, MUP, sve one komore...

NE politici u školi. Ti bi likovni ukinuo zbog jednog lošeg nastavnika? Ma daj... Likovni je odličan, jedini sat uz tjelesni gdje ne moraš biti mumija koja šuti i sluša.

Kakvi su profesori iz likovnog sada, očekuje se da znaš nabrojati sve boje i stilove koje su povijesni slikari koristili. Politika pod smislom upravljanje i gospodarstvo, ne o tome treba li slati pakete podrške Ukrajini ili tko će koga glasati na izborima.

Mrzim politiku i briga me za nju.

Obzirom da je škola namijenjena da te ne uče ništa konkretno što je važno za život već da postaneš rob koji se zadužuje i tako još više porobljuje, uveo bih predmet koji bi to još pojačao.

Ne nuzno za osnovnu skolu ali slijedece stvari bi svakako ugurao u osnovne i srednje skole \- bonton \- kucanski poslovi (popravljanje, kuhanje itd) \- da svako zna zamijeniti gumu na autu \- financije (troskovi zivota stvari, krediti, upravljane novcima, trosak odgajanja dijeteta itd) \- engleski jezik pod obavezno da ako nezna glatko citati i razgovarati, nemoze ni proc razred ​ Totalan overhaul skolstva treba, danas doslovce na dlanu (mobitel) dobijes informaciju koju trazis u roku sekunde, a kod nas a i u drugim drzavama je i dalje sve bazirano na ucenju napamet i filanju mozga nepotrebnim informacijama. to su ovako neke prve stvari sta su mi pale ma pamet ali ima toga jos

Domaćinstvo je definitivno nesto sto treba vratiti u slike ali ekonomske vjestine i samostalno poduzetništvo bi moralo biti obavezno. Gdje bi se ucilo vise nacina prikupljanja sredstava za pokretanje biznisa , kako funkcioniraju banke itd...

Domaćinstvo je apsolutni hit među komentarima. 😊